Ministrica Dilberović za Oslobođenje: Potcijenili smo značaj naučnog izdavaštva u BiH

Datum obavijesti: 14/09/2018

Razgovarao: Đorđe Krajišnik

  1. Pred nama je prvo izdanje Salona akademske knjige u Mostaru, Ministarstvo na čijem ste čelu je jedan od organizatora ove manifestacije, kako gledate na ovu manifestaciju i njen značaj u ovom trenutku?

Potcijenili smo značaj naučnog izdavašta u BiH, uopće izdavaštva, pokušavamo ga osnažiti i približiti javnosti. Svjesni toga, u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke smo proteklih godina uveli programe podrške autorima i izdavačima u oblasti nauke, a i samo Ministarstvo aktivno izdaje naučna ostvarenja različitih autora iz različitih naučnih polja. Tragom takvog opredjeljenja, 18. septembra počinje petodnevni Salon akademske knjige u Mostaru, na kojem će, pored naučnih izdavača/nakladnika, učešće uzeti sve visokoškolske institucije, biblioteke, instituti, studenti i šira javnost. U sklopu sajma, bit će organizirani različiti sadržaji vezani za promociju i popularizaciju nauke, a drugi dan sajma smo zakupili voz koji bi krenuo iz Zenice i prevezao sve zaintersirane do Mostara. Program će biti vrlo dobro osmišljen i bogat, i nadamo se dobrom odzivu. Ovim putem pozivam sve građane da nam se pridruže. Proteklih godina smo organizirali značajne naučne konferencije, dane nauka itd., s ciljem da populariziramo nauku i na najbolji način je predstavimo mladima. Djeca vole učiti i istraživati, treba im dati mogućnost i podsticaj. Ako smo za vrijeme mog mandata uspjeli animirati barem nekolicinu mladih, ja ću otići sretna i zadovoljna.

 

  1. Pitanje naučne i akademske literature je jedno od važnijih pitanja cjelokupnog kulturnog života jedne zemlje, kako ocjenjujete u okvirima rada vašeg Ministarstva stanje u djelatnosti akademske i naučne produkcije?

Ministarstvo kontinuirano realizira niz programa podrške izdavanju i otkupu referentne naučne literature i visokoškolskih udžbenika, u okviru čega se ostvaruje i projekt poboljšanja bibliotečkog fonda svih javnih visokoškolskih i naučnih ustanova u FBiH. Naprosto, prepoznali smo ulogu i značaj izdavačke i bibliotečke djelatnosti u oblasti nauke i visokog obrazovanja, a posebno u realiziranju složenih reformskih procesa. Dostupnost aktuelne akademske i naučne produkcije posebno doprinosi kvaliteti obrazovnog i istraživačkog procesa te nastavnog i naučno-istraživačkog rada kako studenata tako i nastavnog osoblja i saradnika. Stoga kontinuirano razvijamo i unapređujemo saradnju sa svim bibliotekama javnih univerziteta, a u okviru stalnog programa podrške dosada smo im dodijelili preko 15.000 primjeraka naučnih i stručnih izdanja, odnosno preko 3.100 različitih naslova novije naučne i univerzitetske literature, odnosno časopisa. Vjerujemo da su ova djela znatno poboljšala i obogatila bibliotečki fond javnih visokoškolskih ustanova na području Federacije BiH te u međuvremenu postala i značajan izvor novih saznanja njihovim studentima i mladim istraživačima, kao i cjelokupnoj akademskoj zajednici u svakodnevnom radu.

 

  1. Da li vaše ministarstvo ima plan za razvoj akademske i naučne literature, te šta se po vašem mišljenju u ovoj djelatnosti može i treba poboljšati?

I dalje ćemo u realnim okvirima nastaviti pružati podršku razvoju izdavačke i bibliotečke djelatnosti, pa i vlastite, što u prvom redu zavisi od raspoloživih finansijskih sredstava za ove namjene. Kada govorimo o pojedinačnim projektima, želja nam je da što prije ostvarimo kapitalni istraživački i izdavački projekat – Leksikon razvoja nauke u Bosni i Hercegovine. Očekujemo da će nas na ovom zahtjevnom putu podržati akademska i naučna javnost, ali i oni koji trebaju osigurati sredstva za njegovu realizaciju. U jednoj takvoj sinergiji, saradnji i partnerstvu sigurno ćemo uspjeti u naporima da svjetlo dana ugleda jedno ovako značajno leksikografsko djelo, koje će dodatno osvijetliti početke i razvoj nauke i naučne misli na ovim prostorima, kao i plodonosni rad bosanskohercegovačkih naučnih trudbenika i institucija te njihov neizbrisiv trag u različitim poljima nauke, kako u BiH, tako i šire.

 

  1. Da li postoji u okviru Ministarstva neka jasna strategija razvoja nauke i obrazovanja, te kako u tom pogledu vidite našu budućnost?

Mi imamo veliki problem u disperziji obrazovne politike; u BIH postoji 14 ministarstva obrazovanja, ne postoji ni minimum koncenzusa u donošenju zakonskih i podzakonskih akata. Pri tome se često oslanjate na odgovornost tih donosioca odluka, međutim, ona često izostaje zbog „nelogičnih“ objašnjenja. Formiranje državnog vijeća za obrazovanje i nauku bilo bi, prema mome ubjeđenju, rješenje za usaglašavanje obrazovnih politika u BiH i pravednu raspodjelu novca prema prioritetima, koje bi, naravno, postavili stručni ljudi u saradnji s privrednicima . Polažem nade u razum pojedinaca i nadam se da će barem visoko obrazovanje i nauka biti uzdignuti na državni nivo.
Također, za bilo kakav vidljiviji napredak potrebno je osigurati daleko veća finansijska sredstva od postojećih. Poređenja radi, u većini zemalja okruženja i EU se za nauku i istraživanje na godišnjem nivou izdvaja 2-3% GDP. U slučaju FBiH, to bi, umjesto dosadašnjeg budžeta za nauku od 2,3 miliona KM, značilo izdvajanje od oko 400-600 miliona KM. Posljedice neulaganja u obrazovanje i nauku su nesagledive, i žalosna sam što to mnogi ne razumiju, ili ne žele razumjeti.

 

  1. Poznata je činjenica da BiH napušta znatan broj mladih obrazovanih građana, imamo li mogućnost da promijenimo takvo stanje, te kako vi gledate na taj gorući problem?

Apsolutno sam uvjerena na niko na svijetu nije jači od čovjeka koji zna. Dakle, nije problem u tomu što naši mladi odlaze radi dodatnog obrazovanja, što odlaze u inozemstvu po dio znanja koje ne mogu dobiti ovdje. I sama sam izvjestan dio života provela studirajući u inostranstvu, što smatram privilegijom jer sam mogla vidjeti kako funkcionira školovanje na Zapadu. S druge strane, stvar je države da vam omogući kvalitetno školovanje i zaposlenje u vašoj struci. Cijelo društvo treba preuzeti svoj dio odgovornosti u kreiranju uvjeta koji će doprinijeti smanjenju odlaska obrazovanih ljudi iz naše zemlje. Držim da je potrebno mlade školovati za tržište rada i zanimanja koja će ih brzo uvesti u prostor rada. Također, evidentna je slaba informiranost i podrška mladima za započinjanje vlastitog biznisa i samozapošljavanja, a upravo bi okosnica modernog obrazovanja trebala biti da se mladi uče prihvatiti inovativnost i poduzetništvo kao filozofiju života.

 

  1. Ovih dana je počela i nova školska godina, uskoro i nova akademska godina, koliko ste zadovoljni brojem novih učenika i studenata, te uopšte kako Ministarstvo dočekuje novu školsku i akademsku godinu?

Na visokoškolskim ustanova upravo traju jesenji upisni rokovi, pa je u ovom trenutku nezahvalno davati bilo kakve ocjene u vezi s novom akademskom godinom, brojem studenata… Što se tiče osnovnih i srednjih škola, prema prvim preliminarnim podacima, u prve razrede osnovnih škola u Federaciji BiH upisano je 19.643 učenika. Ukoliko uporedimo ove podatke za nivo Federacije sa podacima o upisu učenika u prve razrede osnovnih škola u školskoj 2017/18. godini, postojeći podaci ukazuju na smanjenje broja upisanih učenika u prvi razred osnovnih škola u Federaciji BiH za 936 učenika ili 4,55%. Također, prema prvim preliminarnim podacima, u prve razrede srednjih škola u Federaciji BiH upisano je 16.382 učenika, što, u odnosu na prošlu školsku godinu, ukazuju na smanjenje broja upisanih učenika u prvi razred srednjih škola u Federaciji BiH za 3.815 učenika ili 18,89%.

Sa sigurnošću tvrdim da je uloga FMON u Federaciji, i u BIH, u reformskim procesima i nadogradnji obrazovno-naučnog prostora nezamjenljiva. I ove smo godine ispunili svoje ciljeve i do početka nastave uspjeli realizirati većinu predviđenih aktivnosti: jednogodišnja grant sredstva za rad svih javnih univerziteta u FBiH, programi podrške mobilnosti nastavnika i studenata, bilatelani programi naučne razmjene između BiH i Slovenije, te Austrije, cjeloživotno učenje nastavnika, razvijanje ključnih kompetencija, uključivanje Rom-medijatora u nastavni ciklus, nabavka besplatnih udžbenika, unaprijeđenje naučnog izdavaštva, sufinansiranje studentskog smještaja i niz drugih.

 

  1. U BiH još uvijek postoje segregacijski obrazovni sistemi oličeni u dvije škole pod jednim krovom, kako gledate na mogućnost rješavanja tog problema?

Mi smo rješenja ponudili i ovo Ministarstvo duži niz godina ulaže napore i djeluje u pravcu ukidanja svih oblika diskriminacije i segregacije u obrazovanju. Još 2012. godine izradili smo Preporuke za eliminiranje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH, koje je usvojila Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine. Svrha ovog dokumenta jeste da bude model i savjetodavna podrška nadležnim obrazovnim vlastima u pronalaženju rješenja za eliminiranje podijeljenih obrazovnih struktura. Međutim, implementacija zavisi isključivo od spremnosti nadležnih obrazovanih vlasti u kantonima da Preporuke prihvate, te ih provedu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i dalje ostaje opredijeljeno da pruži svu moguću podršku nadležnim kantonalnim obrazovnim vlastima u prevazilaženju segregacije u obrazovanju kroz djelovanje Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH, kroz partnerstvo sa domaćim i međunarodnim vladinim i nevladinim institucijama i organizacijama, kroz saradnju s drugim partnerima, ali i druge vidove podrške.

 

  1. Prošlo je već više od deceniju od uvođenja Bolonjskog sistema studiranja na bh. univerzitetima, da li mislite da je ta reforma uspješno sprovedena i šta su po vašem mišljenju najveći problemi visokog obrazovanja u BiH?

Kontinuirano podržavamo implementiranje Bolonjskog procesa, a u okviru ovog Transfera podrška je usmjerena za realiziranje programa međunarodne akademske i studentske mobilnosti i razmjene, sufinansiranje Fondacije za mobilnost studenata i nastavnika Federacije Bosne i Hercegovine te za podršku javnim visokoškolskim ustanovama za projekte osiguranja kvaliteta i projekte povezivanja s potrebama tržišta rada koja se, inače, dodjeljuje linearno, u jednakim iznosima, za svih šest javnih visokoškolskih ustanova u Federaciji BiH. Također, jedna od integralnih komponenti Bolonjskog procesa je definiranje studentskih pitanja i njihovo adekvatno rješavanje. Ovo Ministarstvo sudjeluju u rješavanju svih problema i otvorenih pitanja u oblasti studentskog standarda te se ulažu veliki napori da se ova oblast dodatno unaprijedi, i kada je u pitanju osnovni studentski standard (smještaj i ishrana studenata), ali i prošireni (studentsko organiziranje, studentska praksa i razmjena i sl.). Svakako vrijedi istaknuti važnost spomenute Fondacije za mobilnost studenata i nastavnika Federacije Bosne i Hercegovine koju je osnovala Vlada Federacije BiH, na prijedlog ovog Ministarstva. Veoma sam ponosna na ovu činjenicu, jer je riječ o ostvarenju cilja koji će nas dodatno približiti Evropskom prostoru visokog obrazovanja. Nažalost, resorna kantonalna ministarstva ne raspolažu potrebnim finansijama kako bi podržali sve reformske aktivnosti, tako da put nadogradnje u obrazovnom sistemu i popularizaciji nauke ne bi bio moguć bez Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Naravno, za to nisam zaslužna samo ja, nego svi uposlenici Ministarstva i naš timski rad utemeljen na viziji prosperiteta građana BiH.