Federalno ministarstvo obrazovanja

Home » Ministarstvo » Sektor za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje » IZVJEŠTAJ O ORGANIZIRANJU I ODRŽAVANJU MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
A+ R A-

IZVJEŠTAJ O ORGANIZIRANJU I ODRŽAVANJU MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

DSC 0579IZVJEŠTAJ O ORGANIZIRANJU I ODRŽAVANJU MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU POD NAZIVOM „MOGUĆNOSTI UVOĐENJA INOVATIVNIH MODELA I METODA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA“
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je, na osnovu Programa rada za 2013. godinu, u periodu od 15. do 16. maja 2013. godine organizovalo Međunarodnu konferenciju o predškolskom odgoju i obrazovanju o temi „Mogućnosti uvođenja inovativnih modela i metoda odgojno-obrazovnog rada“. Konferencija je održana u Sarajevu u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u Bijeloj sali. Sektor za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje bio je nosilac aktivnosti organizacije i održavanja Konferencije.
Ciljevi Konferencije su bili:

  1. podizanje svijesti javnosti o značaju predškolskog odgoja i obrazovanja za cjelokupan razvoj djeteta i bolju pripremljenost djeteta za školu,
  2. skretanje pažnje javnosti na još uvijek nizak obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem u Federaciji BiH (14,4%), ali i u Bosni i Hercegovini (13,1%),
  3. isticanje potrebe za kontinuiranim ulaganjem napora za unapređenje kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini,
  4. prezentiranje osnovnih karakteristika različitih koncepcija i modela predškolskog odgoja i obrazovanja, te afirmacija ideje pedagoškog pluralizma,
  5. prezentiranje inovativnih metoda rada i primjera inkluzivne prakse u predškolskom odgoju i obrazovanju, koji već nalaze svoju primjenu u Bosni i Hercegovini,
  6. poticanje razmjene dobrih praksi i iskustava među ustanovama i organizacijama koje se bave predškolskim odgojem i obrazovanjem,
  7. ukazivanje na važnost profesionalnog razvoja odgajatelja i stručnih saradnika u predškolskom odgoju i obrazovanju, koji se postiže samo uz kontinuirano stručno usavršavanje, ali i kritičko promišljanje o vlastitom odgojno-obrazovnom radu,
  8. isticanje važnosti razvijanja partnerskih odnosa među svim relevantnim vladinim, nevladinim i međunarodnim institucijama i organizacijama koje djeluju u oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja jer samo uz saradnju svih relevantnih aktera moguće je ostvariti značajne pomake i napredak u ovom segmentu obrazovanja,
  9. isticanje značaja razvijanja saradnje i partnerskih odnosa sa roditeljima jer samo uz njihovu podršku moguće je postići optimalne učinke predškolskog odgoja i obrazovanja na razvoj djeteta.

Na Konferenciji je učestvovalo 110 osoba, među kojima su bila dva federalna ministra, tri kantonalna ministra obrazovanja, direktori, odgajatelji i stručni saradnici iz predškolskih ustanova, predstavnici međunarodnih organizacija, ambasada te predavači i gosti iz inostranstva i iz Federacije Bosne i Hercegovine, ali i mnogi drugi zvaničnici i stručnjaci iz oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja.

Konferenciju je otvorio federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić, a pored ministra Mašića uvodna obraćanja su imali šefica ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey i predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini Florence Bauer. Nakon uvodnih obraćanja upriličena je konferencija za novinare na kojoj su se novinarima obratili ministar Damir Mašić i predstavnica UNICEF-a Florence Bauer, ali i ključni predavači na Konferenciji David Brierly, Ranko Rajović, Silvija Philipps Reichherzer.

Nakon konferencije za novinare, počeo je s radom prvi okrugli sto pod nazivom „Pluralizam koncepcija i modela u predškolskom odgoju i obrazovanju“, kojim je moderirala savjetnica federalnog ministra obrazovanja i nauke Leila Hamzagić Kovačević.

Prvo izlaganje u okviru navedenog okruglog stola imao je prof.dr. David Brierly, osnivač Univerziteta Rudolf Stainer u Oslu, a trenutno angažiran od strane Ministarstva obrazovanja i sporta Republike Slovenije na projektu uvođenja inovacija u odgojno-obrazovni sistem. Njegovo izlaganje bilo je vezano za temu „Obrazovanje za budućnost i razvojne potrebe djeteta iz perspektive waldorfske pedagogije“. Uslijedilo je izlaganje dr. Ranka Rajovića, specijaliste interne medicine, predsjednika Svjetskog MENSA komiteta za darovitu djecu i autora NTC sistema učenja. Njegovo izlaganje je bilo o temi „NTC sistem učenja kao odgovor na tehnološku klopku“. Treće izlaganje u okviru ovog okruglog stola je bilo izlaganje Silvije Philipps Reichherzer, diplomirane psihologinje, koja nosi titulu i AMI Montessori special eduactor. Tema njenog izlaganja je bila „Predškolski odgoj i obrazovanje zasnovani na principima Montessori pedagogije.“

Drugi dio prvog okruglog stola bio je održan nakon pauze za ručak i sadržavao je dva izlaganja: 1) Predškolsko obrazovanje u okviru Francuske škole u Sarajevu, koje je prezentirala predstavnica Francuske škole u Sarajevu Bojana Drinić i 2) Predškolski odgoj i obrazovanje zasnovano na standardima kvalitete Međunarodne Step by Step asocijacije (ISSA), koje je na zanimljiv način prezentirala mr.sci. Radmila Rangelov Jusović, izvršna direktorica Centra za obrazovne inicijative Step by step, sa sjedištem u Sarajevu.

Nakon ovih prezentacija, uslijedio je grupni rad, a učesnici Konferencije su podijeljeni u dvije grupe. Prva grupa je diskutovala o temi „Sličnosti i razlike između programa u predškolskim ustanovama u Federaciji BiH i prezentiranih modela“, a diskusijom je moderirala i bilježila zaključke Mirela Šuman, zamjenica direktorice Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Druga radna grupa je diskutovala o temi „Uslovi (zakonski, finansijski, kadrovski, prostorni, didaktička sredstva…) koji se moraju ispuniti da bi se jedan ili više od predstavljenih modela mogli integrirati u praksu predškolskih ustanova u Federaciji BiH“. Moderatorica druge grupe je bila Mirjana Jovanović Halilović, direktorica Javne ustanove „Djeca Sarajeva“. Nakon isteka vremena predviđenog za diskusiju u grupama, moderatorice grupa su prezentirale rezultate grupnog rada, koji su dali značajan doprinos za formulisanje zaključaka Konferencije. Drugi dan Konferencije počeo je sa najavom drugog okruglog stola pod nazivom „Inovativne metode i primjeri inkluzivne prakse u predškolskom odgoju i obrazovanju“. Moderatorica ovog okruglog stola bila je pomoćnica federalnog ministra obrazovanja i nauke Nadija Bandić. Prvo izlaganje u okviru ovog okruglog stola imala je direktorica Integrativnog vrtića „Sunčani most“ u Mostaru Alma Trebović, koja je u osnovnim crtama prezentirala način rada vrtića, strukturu odgajatelja u vrtiću i strukturu djece, tj. korisnika vrtića, kao i temeljne principe na kojima se temelji odgojno-obrazovni rad u vrtiću. Naredno izlaganje bilo je o temi „SOS Kinderdorf - Igraonice za djecu predškolskog uzrasta u ruralnim mjestima“, a prezentatorica je bila Azra Baščelija, direktorica Predškolske ustanove u sastavu SOS Društvenog centra Hermann Gmeiner u Sarajevu. Zadnje izlaganje u okviru drugog okruglog stola bilo je o temi „Predškolski odgoj i obrazovanje u okviru integrativnih centara za rani rast i razvoj“, a prezentirala ga je doc.dr. Vesna Bratovčić, zaposlena na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Tuzli i stalna saradnica u Integrativnom centru za rani rast i razvoj Tuzla.
Nakon ovih izlaganja, u okviru kojih su prezentirani inovativni modeli i metode predškolskog odgoja i obrazovanja, otvorena je diskusija, koja je bila plodonosna u smislu da su učesnici bili veoma aktivni i postavili mnogo pitanja, te dali neke svoje komentare na samu Konferenciju i predstavljene koncepcije, modele i metode odgojno-obrazovnog rada. Nakon diskusije učesnicima se obratila predstavnica Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Mirna Ajanić sa kraćim osvrtom na Konferenciju i najzanimljivijim idejama koje su prezentirane u okviru Konferencije. Pitanje kojim je učesnike uvela u zaključna razmatranja je ono koje je postavio prof.dr. David Brierly, a to je: „Za šta obrazujemo djecu?“ Ovim pitanjem se treba baviti svaki pedagog i odgajatelj jer djeca koja se danas obrazuju u predškolskim ustanovama trebaju biti pripremljena za to kako će svijet izgledati za  npr. 15-20 godina, što odgajatelje postavlja u poziciju da moraju biti vizionari i razmišljati futuristički.
Pored navedenog, u ovom obraćanju su navedene sljedeće ideje i misli koje su bile prezentirane tokom Konferencije:

- Obrazovna politika se treba zasnivati na humanističkim vrijednostima.

- Predškolski odgoj i obrazovanje moraju biti inkluzivni i pružiti svoj djeci jednake mogućnosti pristupa i učešća u istom.

- Efekte predškolskog odgoja i obrazovanja možemo procjenjivati na osnovu spremnosti djeteta za školu.

- Kreativnost je urođena ljudska osobina, a treba je posebno njegovati u predškolskom uzrastu kada je ona i najizraženija.

- Istaknuta je važnost igre u predškolskom uzrastu kroz koju dijete uči i razvija mnoge vještine i sposobnosti.

- Odgajatelj ili pedagog bi trebao svako dijete tretirati na poseban način što podrazumijeva individualiziran pristup u predškolskom odgoju i obrazovanju.

- Ukazano je da ne smijemo gušiti djetetovu prirodu, koju karakteriše želja za igrom, kretanjem, spontanošću, radoznalošću, težnja za bavljenjem svrsishodnim aktivnostima itd.

- Naglašeno je da djeca u ovom regionu posjeduju reproduktivno, ali ne i funkcionalno znanje. To znači da djeca ne znaju da povezuju stvari ili da primjenjuju naučeno u stvarnim situacijama. Mi, kao predstavnici obrazovnog sektora, trebamo se duboko zamisliti nad ovim pokazateljima i pokrenuti dijalog o tome kako prevazići ovakve tendencije, koje su najviše rezultat obrazovanja.

- Partnerstvo u obrazovanju svih zainteresiranih strana (roditelja, lokalne zajednice, institucija vlasti, međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija i dr.) doprinosi pravednijem i kvalitetnijem obrazovanju.

- Predstavljen je inovativan pristup u predškolskom odgoju i obrazovanju u okviru integrativnih centara za rani rast i razvoj i istaknuta važnost timskog rada različitih profesionalaca i interdisciplinarnog pristupa u pružanju usluga za djecu predškolskog uzrasta (0-6 godina).

- Istaknuta je važnost rane intervencije, radi što adekvatnijeg i uspješnijeg rada s djecom sa identificiranim poteškoćama u razvoju.

- Boravak u prirodi i fizička aktivnost imaju izuzetan značaj za pravilan razvoj djeteta, pogotovo u predškolskom uzrastu.

- Istaknuta je nužnost edukacije roditelja ukoliko želimo da postignemo optimalne rezultate predškolskog odgoja i obrazovanja.

- Odgajatelji mogu motivisati roditelje na saradnju tako što će zaslužiti njihovo povjerenje.

- Odrasli trebaju „služiti djetetu“, jer dijete samo po sebi ima tajnu koju treba samo otkriti.

- Dijete u predškolskoj dobi ima upijajući um, što ovu fazu razvoja čini idealnom za sve vrste učenja.

- Dijete ima urođenu želju i potrebu da uči, a za to mu treba osigurati stimulirajuću sredinu, za koju je najvažniji faktor podrška i atmosfera prihvatanja koju kreiraju odgajatelji, bilo da se radi o roditeljima ili profesionalcima.

- U predškolskom odgoju i obrazovanju potrebno je afirmisati pristup usmjeren na dijete.

- Odgajatelj u predškolskom odgoju i obrazovanju ima ključnu ulogu. Zato odgajatelji trebaju biti refleksivni, autonomni praktičari.

- Predškolske ustanove trebaju postati refleksivne zajednice za učenje. Refleksivne su one predškolske ustanove koje stalno preispituju i promišljaju o svojoj odgojno-obrazovnoj praksi.

Konferenciju je svečano zatvorio Federalni ministar obrazovanja i nauke uz prezentiranje najvažnijih zaključaka Konferencije, a nakon toga je uručio zahvalnice svim izlagačima na Konferenciji. Zaključci Konferencije koje je prezentirao federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić su:

  1. S obzirom na nizak obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem u BiH, potrebno je razmotriti mogućnosti šire primjene određenih modela koji su se već pokazali uspješnim u praksi, a zahtijevaju relativno niske troškove uvođenja (npr.integrativni centri za rani rast i razvoj). Isti bi bili dopuna postojećem sistemu predškolskog odgoja i obrazovanja.
  2. U današnje vrijeme kada je kontinuiran profesionalni razvoj imperativ za uspjeh u svakoj profesiji, nužno je odgajateljima, direktorima i stručnim saradnicma u predškolskim ustanovama osigurati mogućnosti za stručno usavršavanje, a ovakvi skupovi predstavljaju jedan od načina za ostvarenje tog cilja.
  3. U skladu s razvojem demokratskog društva sve više se afirmiše i pedagoški pluralizam, koji podrazumijeva postojanje različitih pedagoških pravaca od kojih su neki prezentirani tokom ove dvodnevne konferencije (npr. Waldorfska i Montessori pedagogija) i koji imaju svoje specifičnosti kada je u pitanju predškolski odgoj i obrazovanje. Iako se razlikuju u pristupu na koji način treba organizirati odgojno-obrazovni rad za djecu predškolskog uzrasta svi se slažu u poimanju ovog uzrasta kao izuzetno važnog i kao temelja za dalji uspješan nastavak obrazovanja.
  4. I roditeljima treba omogućiti pristup potpunim i tačnim informacijama o različitim pristupima i modelima predškolskog odgoja i obrazovanja, kako bi za svoju djecu mogli izabrati onaj model za koji smatraju da bi bio najbolji za njihovo dijete.
  5. Iako u BiH ima mnogo odgajatelja koji su inovativni u svom radu i prate razvoj pedagoške nauke, a mnoge predškolske ustanove pružaju kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje, potrebno će biti i dalje raditi na podizanju kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
  6. Standardi kvalitete trebaju postojati na nivou BiH koji će osigurati da sve predškolske ustanove i programi dostignu određeni nivo kvalitete, kako bi se svoj djeci u BiH osigurale jednake mogućnosti za kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje.
  7. Evropska unija kao jedan od ciljeva koje treba postići do 2020. godine je odredila postizanje stope obuhvata od 95% predškolskim odgojem i obrazovanjem za djecu uzrasta od 4 godine do polaska u školu. Stoga, u kontekstu evropskih integracija sve veći akcenat će biti na uspješnoj organizaciji predškolskog odgoja i obrazovanja, koja podrazumijeva bolji pristup ovim uslugama i bolju kvalitetu istih.
  8. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je organizovanjem ove konferencije željelo da omogući odgajateljima, predstavnicima vlasti, ali i široj javnosti informisanje i osnovna saznanja o različitim koncepcijama, modelima i pristupima u predškolskom odgoju i obrazovanju. Pored navedenog, cilj je bio da se istakne važnost predškolskog odgoja i obrazovanja i iskaže spremnost da u saradnji s drugim ministarstvima i partnerskim organizacijama nastavi raditi na povećanju obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem i poboljšanju njegove kvalitete.
  9. Samo koordinisanim aktivnostima svih obrazovnih vlasti moguće je znatno povećanje obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem, ujednačavanje uslova u kojima se realizuje predškolski odgoj i obrazovanje, modernizacija nastavnih metoda koje se primjenjuju u njima, te otklanjanje prepreka uključivanju djece s poteškoćama u razvoju u redovno predškolsko obrazovanje.
  10. Neophodno je uspostaviti holistički pristup za cjelovit sveobuhvatan razvoj djeteta sa fokusom na razvijanje njegove kreativnosti, što je jedino moguće ostvariti u stimulativnoj, podsticajnoj sredini.
  11. Inkluzija stvara novi, pozitivan odnos prema različitosti. Potrebno je stvoriti takve uslove u odgojno-obrazovnom procesu, koji omogućuju uvažavanje individualnih potreba sve djece, do zahtjeva fleksibilnosti i pluralizma odgojnih metoda.

Suomi