Naučni skup o vezama Bosne i Hercegovine i Francuske kroz historiju

Datum obavijesti: 18/12/2017

Naučni skup „Naučne, kulturne i diplomatske veze Bosne i Hercegovine i Francuske kroz historiju“ održan je u četvrtak, 14.12.2017. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Skup je organiziran u saradnji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Filozofskog fakulteta u Sarajevu, uz podršku ambasade Republike Francuske u Bosni i Hercegovini.

Dekan Filozofskog fakulteta Salih Fočo kazao je da sama tema skupa govori o posvećenosti dvije zemlje miru, saradnji, dobrosusjedskim odnosima, obrazovnim, naučnim i kulturnim vezama.

„Povod organiziranja Naučnog skupa je i 110 godina od rođenja akademika Midhata Šamića i 10 godina od smrti akademika Nikole Kovača. Istovremeno, ovo je prilika da se istaknu i drugi značajni profesori, diplomate, intelektualci koji su svojim radom i djelima ostavili trajan pečat u razvoju odnosa između dviju država, poput akademika Midhata Begića, prof. dr. Muhameda Nezirovića i prof. dr. Predraga Matvejevića“, naveo je Fočo, te podsjetio da u sastavu Filozofskog fakulteta u Sarajevu od samog njegovog osnivanja (1950) djeluju Katedra za francuski jezik i književnost i Katedra za latinski jezik i književnost, koje će kasnije, uz Katedru za italijanski jezik i književnost i Katedru za španski jezik, prerasti u Odsjek za romanistiku.

„Do sada je diplomu profesora francuskog jezika steklo 877 studenta,  2 magistra i 6 doktora nauka. Po Bolonjskom principu studija trenutno na Odsjeku za romanistiku studira 70 studenata. Mladi ljudi koji govore francuski jezik su najbolji misionari svega onog što sobom nose različite kulture i tradicije“, naglasio je dekan Filozofskog fakulteta.

Prisutnima se, u ime Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti i ministrice prof.dr. Elvire Dilberović, obratila savjetnica ministrice, mr. sc. Sanela Kuko.

„Imajući u vidu višestoljetne veze između dviju zemalja, činjenicu da su francuski putopisci od 16. stoljeća ostavljali pisane tragove o našoj zemlji, kao i značajnu ulogu diplomata i konzularnih predstavništava Francuske u BiH, smatrali smo važnim da naučna zajednica progovori i o tim odnosima kako bismo podstakli i mlade istraživače da nastave da istražuju arhivsku, knjižnu i muzejsku građu pohranjenu u ustanovama u Francuskoj ali i našoj zemlji“, naglasila je Kuko, izrazivši nadu da će ovaj naučni skup približiti široj javnosti značaj bh naučnika u promoviranju francuske kulture u Bosni i Hercegovini i obrnuto bh kulture u Francuskoj, te utjecaj diplomatskih tijela u odnosima dviju zemalja, kao i podstaći dalju međuinstitucionalnu saradnju i podršku.

Obraćajući se prisutnima, ambasador Francuske u BiH, NJ.E. Guillaume Rousson kazao je da je veoma počašćen što otvara naučni skup o vrlo bogatim odnosima koji već dugo postoje između dviju zemalja.

„Ne mogu, naravno, opisati u nekoliko rečenica svo ovo bogatsvo, ali bih želio samo podsjetiti na neke činjenice. U skorije, a tragičnije vrijeme, ne zaboravimo da je Francuska bila prva zemlja koja je otvorila ambasadu u Sarajevu, i to usred rata, u januaru ’93. Možemo spomenuti i otvaranje Centra André Malraux u Sarajevu 1995., koji je 2014. postao Francuski institut u BiH. Ovaj centar je godinama bio, a namjerava to i ostati, mjesto kulture i saradnje kao sredstvo za razvoj naših bilateralnih odnosa“, naveo je, između ostalog, francuski ambasador u BiH, koji je govorio i o autorima bosanskog porijekla koji su uspjeli u Francuskoj, poput Velibora Čovića, koji je postao istaknuti francuski pisac i Jakuta Alikafazović, dobitnice nagrade Goncourt za prvi roman, koji je upravo dobio i književnu nagradu novina Le monde.

Galerija